Rijeka zanimljivosti/povijest  

Povijest grada

Najstariji tragovi čovječje prisutnosti na današnjem području Rijeke potječu još iz doba paleolitika i neolitika, a ostaci pretpovijesnih gradina (Solin iznad Martinšćice, Trsatski brijeg i Veli vrh - Gradišće iznad Rječine) iz brončanog i željeznog doba. Takvo je naselje dominiralo Riječkim zaljevom te osiguravalo luku i u doba života Ilira (Liburna).
Rimljani pomiču centar života bliže moru, na desnu stranu utoka Rječine u Jadran, na mjestu današnjeg Starog grada. O urbanoj razini rimske Tarsatike svjedoče brojni arheološki nalazi (temelji rimskih bedema, zidova zgrada, ostaci termi, rimskih vrata). Takvim smještajem na blago položenoj padini, s uskim obalnim pojasom, izdašnim izvorima pitke vode, zaklonjenim zaljevom s prirodnim obilježjem luke, ovaj je grad imao sve predispozicije da se razvije u važnu luku i trgovački grad.

Flumen Sancti Viti - Rijeka Svetog Vida

To je potaklo novodoseljeno slavensko stanovništvo - Hrvate - da zauzmu Tarsaticu i otpočnu formirati novo naselje. Prva izvorna vijest o srednjevjekovnom naselju potječe iz prve polovine XIII. st., no tada se u povijesnim izvorima pojavljuju dva naselja: TRSAT, na brijegu na lijevoj strani Rječine, na mjestu liburnskog naselja TARSATE i RIJEKA, na obali, na mjestu rimske TARSATIKE. Ta je Rijeka utvrđeni gradić, zbijen unutar zidina s nekoliko obrambenih kula podijeljen na dva dijela: u gornjem je srednjovjekovni kaštel i crkva Sv. Vida (otuda naziv Flumen Sancti Viti) i donje pučko, trgovačko i obrtničko naselje među čijim je žiteljima uobičajen naziv Rika ili Rijeka.
Na početku i potkraj XIV. st. Rijeka je u posjedu Devinske gospode, knezova Krčkih (potonji Frankopani), nakon toga u posjedu obitelji Walsee, a od 1466. Habzburgovaca. Tada je Rijeka imala oko 3000 stanovnika.

Znatan ekonomski procvat počeo je u XVI. st. uz trgovinu željezom, uljem, drvom, vunom, stokom i kožom.

U XVI. st. u gradu djeluje i tiskara s hrvatskim pismom - glagoljicom.
Tada na lijevoj obali Rječine ispod naselja Trsat još nema naselja (Sušak), ono se oformljuje tek u XVIII. stoljeću.

Zlatno doba riječke trgovine naglo slabi u drugoj polovici XV. st.
Česte turske provale prekidaju prometne putove, kao i ratovi pretendenata na mađarsko prijestolje, te dugotrajni sukobi uskoka s Mlečanima. Smirivanje ratnih prilika započinje u drugoj polovici XVII. st.

Dolazak isusovaca u Rijeku, te osnivanje njihove gimnazije znatno unapređuje prosvjetno-kulturni život uz jačanje romanstva na uštrb hrvatskog jezika i glagoljice. Značajnu prednost riječka privreda počinje stjecati u XVIII. st. Tada je car Karlo VI. proglasio Rijeku slobodnom lukom, ali uskoro ojačala Mađarska kao dio Habzburške Monarhije počinje na Rijeku gledati kao svoj izlaz u svijet.
Na prijelazu iz XVIII. i XIX. st. Rijeka je pod francuskom upravom, a nakon toga opet pod Austrijom.

Burno XX. stoljeće

U građanskoj revolucionarnoj 1848. grad je uključen u Bansku Hrvatsku te ban Josip Jelačić postaje guvernerom Rijeke. Borba za Rijeku između Hrvatske i Mađarske sve se više zaoštrava, a Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. tzv. "riječkom krpicom" utvrđen je provizorij prema kojemu Rijeka dolazi pod neposrednu upravu Mađarske. Ona ju ubrzano razvija u svoj najveći pomorsko- lučki emporij.
Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. godine, Rijeka i Sušak su dio Države SHS sa sjedištem u Zagrebu, ali je ubrzo okupirana od Kraljevine Italije.

S obzirom da Italija ranije nije tražila Rijeku, već ju je prepuštala Hrvatskoj, nastupa prijelazno razdoblje : DAnunnzijeva okupacija 1919. te samostalna država Rijeka 1920., da bi 1924. ipak pripala Italiji. Rijeka ubrzano gospodarski propada i postaje periferni gradić. Sušak je uključen u sastav Kraljevine SHS sa sjedištem u Beogradu i ubrzano raste s osloncem na široko zaleđe.
Rijeka je, uz susjednu Istru, prva u svijetu pružila otpor fašizmu te je u Drugom svjetskom ratu dio antifašističke fronte.
Nakon talijanske kapitulacije 1943. godine Rijeku i Sušak okupiraju Nijemci i drže do 3.svibnja 1945. kad su oslobođeni.
Zaključcima mirovne konferencije u Parizu 1947. godine, Rijeka je ponovo vraćena matici zemlji Hrvatskoj u okviru države Jugoslavije. Godine 1948. gradovi Rijeka i Sušak su udruženi u grad Rijeku, koji se ubrzano razvija u raznim oblastima.
Nakon obnove Rijeka je preuzela funkciju glavne luke socijalističke Jugoslavije. U industrijskoj strukturi obnavljaju se tradicionalne riječke industrije : brodogradnja, tvornica papira, rafinerija nafte, broizvodnja brodskih uređaja i motora, koksara, industrija odjeće, hidroelektrane i termoelektrane. Tu je razvoj brodarskih poduzeća, sutok pet magistralnih cestovnih prometnih pravaca prema Zagrebu, Ljubljani, Trstu, Puli i Zadru te željezničke pruge osiguravaju Rijeci razvoj tercijarnog sektora.

Ekspanzivan društveno-ekonomski razvoj povećao je i broj stanovnika. Danas, Rijeka s okolicom ima oko 200.000 stanovnika. Paralelno s industrijskim razvojem, Rijeka je postala središte Zapadne Hrvatske (Isrta, Hrvatsko primorje i Gorski kotar). Od početka šezdesetih godina izgrađuju se nove gradske četvrti, jačaju prigradska naselja.
Ukratko, krajem XX. st. Rijeka je razvijeno urbano i industrijsko središte kao i središte raznih razvojnih inicijativa koje igraju važnu ulogu u ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Postaje sjedište novoosnovane Riječko-senjske nadbiskupije i metropolije te sveučilišta.
Hrvatske težnje za brzim približavanjem demokratskom i liberalnom obzoru zapadnog svijeta dovele su i do temeljitih promjena državnog i društvenog sustava. 1991. Hrvatska je samostalna i suverena država, a jugosrpska agresija bila je u Gradu posredno i svakodnevno prisutna, iako u Rijeci nije bilo oružanih okršaja kao dijela Domovinskog rata. Posljedica rata je stagnacija gospodarstva, preusmjeravanje na ratnu proizvodnju, pomoć u opskrbi bojišta širom Hrvatske.
Mnoštvo je riječkih dragovoljaca na hrvatskim bojišnicama. Rijeka smješta i brine o mnoštvu prognanih iz ostalih dijelova Hrvatske. Demokratske promjene i okretanje tržišnom gospodarstvu dovode do znatnih promjena - buja političko-stranački život, započinju ulaganja privatnog kapitala u razvoj gospodarstva, u tijeku je pretvorba društvene imovine, što je rezultiralo i velikim brojem nezaposlenih, a Rijeka postaje središte Županije primorsko- goranske.

Rat je potaknuo duhovni otpor nasilju, stvoreno je mnoštvo vrijednih znanstvenih i kulturnih dobara, postignuto mnoštvo sportskih uspjeha. Poginule, naravno, nitko ne može nadoknaditi, ali život se obnavlja i teče dalje kao i proteklih stotinama godina..

Rijeka kroz stoljeća

* 1281. Prvi put se u dokumentima spominje Rijeka Svetoga Vida o kojoj piše mletačko Veliko vijeće
* 1315. Hugon II. Devinski, gospodar grada, osnovao je u Rijeci augustinski samostan uz kojega se gradi i Crkva Sv. Jeronima
* 1336. - 1365. Rijeke je pod vlašću krčkih knezova, kasnije Frankopana
* 1390. Hugon IV. Devinski umire bez nasljednika, Rijeku i druge njegove posjede nasljeđuje obitelj grofova Walsee
* 1438. Rijeka je dobila hospital (bolnicu), a dvije godine kasnije i prvu drogeriju
* 1453. Knez Martin Frankopan sagradio je samostan na Trsatu uz dopuštenje pape Nikole IV.
* 1466. Rijeka, zajedno s drugim posjedima obitelji Walsee naljednim putem dolazi u posjed cara Friedricha III. Habsburškog
* 1468. Franjevci iz Bosne preuzimaju Trsatsko svetište
* 1509. Opljačkanu i spaljenu Rijeku zauzimaju Mlečani pod zapovjednikom Trevisanom
* 1530. Car Ferdinand I. potvrdio je prvi Riječki statut
* 1530.-1531. U Rijeci djeluje glagoljska tiskara koju je osnovao biskup Šimun Kožičić Benja. Tijekom dvije godine u njoj je tiskano pet knjiga na glagoljici i hrvatskom jeziku
* 1531. Rijeka dobiva prvi pisani Statut.
1531. Kliški kapetan Petar Kružić dao je sagraditi prvi dio Trsatskih stuba
* 1595. Riječka općina preuzima upravu i skrb nad lukom zajedno s glavnim prihodima. Turci provalili na Grobničko polje, Rijeka je direktno ugrožena
* 1599. Velika kuga odnijela je živote više od 300 Riječana nastanjenih unutar gradskih zidina, Rijeka tada ima preko 2000 građana.
* 1627. Počeci sveučilišta u Rijeci, isusovci osnivaju prvu gimnaziju
* 1629. U Rijeci počinje raditi Isusovačko kazalište, prethodnica profesionalnih kazališta.
* 1638. Prema projektu Giacoma Briana započinje izgradnja Crkve sv. Vida, današnje riječke katedrale
* 1659. 6. lipnja car Leopold I. dodijelio Rijeci grb s dvoglavim orlom i natpisom “Indeficienter” - “Nepresušiv”
* 1690. U Rijeci se otvara prvi konzulat, i to Dubrovačke Republike
* 1719. - 18. ožujka, Rijeka je proglašena slobodnom lukom odlukom cara Karla VI.
* 1726. Isusovci u Rijeci otvaraju studije filozofije, matematike i teologije
* 1728. Dovršena i puštena u promet cesta Karolina (Rijeka - Karlovac). Tom prilikom Rijeku je posjetio car Karlo VI.
* 1750. Snažan potres razorio je Rijeku
* 1754. U Rijeci je počela s radom rafinerija šećera koja je zapošljavala 1000 ljudi
* 1776. Osnovan Riječki gubernij, za prvog guvernera postavljen je grof Josip Mailath de Szekhely
* 1805. U Rijeci je prema vlastitom projektu A. Lj. Adamić podigao kameno kazalište, tada jedno od najvećih u Europi
* 1809/1810. Dovršena je cesta Lujzijana, nazvana po Mariji Lujzi, ženi Napoleona I., i kćeri austrijskog cara Franje I.
* 1813. General laval Nugent oslobađa Rijeku od Francuza
* 1821. Utemeljena riječka Tvornica papira (Hartera)
* 1848. Hrvatski ban Josip jelačić imenovan je guvernerom Rijeke; Rijeka je izravno pripojena Hrvatskoj
* 1850. U Rijeci je osnovana Narodna čitaonica; formirana je Županija riječka sa sjedištem u Rijeci
* 1852. U Rijeci je puštena u rad prva plinara, a Rijeku je noću osvjetljavalo 226 plinskih svjetiljki
* 1868. Sklopljena je Ugarsko-hrvatska nagodba. Prema nagodbi, Rijeka je kao corpus separatum (izdvojeno tijelo) došla izravno pod upravu mađarske vlade, što je izvedeno dodavanjem članka 66., tzv. Riječke krpice, na već postojeći ugovor, potvrđen od strane cara Franje Josipa I.
* 1870. Rijeka je pripojena Mađarskoj i obnovljen je gubernij
* 1873. Rijeka je željezničkom prugom spojena s Pivkom i Karlovcem
* 1882. Utemeljena Rafinerija nafte na Mlaki; Rijeka dobiva modernu kanalizaciju
* 1885. Podignuto novo riječko kazalište, današnje Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca
* 1887. Osnovana Hrvatska narodna čitaonica na Trsatu
* 1888. Otvoren hotel Continental na Sušaku
* 1891. Podignuta je zgrada željezničkoga kolodvora
* 1896. Dovršena izgradnja gradskoga vodovoda i nove Guvernerove palače
* 1899. Rijekom prometuje električni tramvaj
* 1905. U današnjoj zgradi Radio Rijeke donesena je Riječka rezolucija, temelj povezivanja Hrvatske i Ugarske u obrani od bečkih interesa
* 1914. Dovršena zgrada kazališta Fenice, s čak 1450 sjedećih mjesta. Svojom jedinstvenom konstrukcijom i inovacijama u kazališnoj tehnici bila je jedna od najsuvremenijih zgrada te vrste Europi.
* 1918. Rijeka postaje dio novoosnovane Države SHS; u studenome talijanska je vojska okupirala grad.
* 1919. - 12. rujna talijanski pjesnik i pustolov Gabriele D’ Annunzio sa svojim arditima dolazi u Rijeku; Sušak je proglašen gradom
* 1920. Rapallskim ugovorom nastaje Riječka država (Citta di Fiume), a Sušak je prepušten Kraljevini SHS; Rijeka je proglašena Talijanskim namjesništvom Kvarnera pod vodstvom Gabriela D’ Annunzija.
* 1924. Rimskim ugovorom Rijeka je pripojena Kraljevini Italiji
* 1925. Osnovana je Riječka biskupija
* 1937. Započinje izgradnja Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku s najvećim neboderom u Kraljevini Jugoslaviji
* 1939. Započinje izgradnja Riječkog nebodera na početku Korza prema projektu Umberta Nordija
* 1945. - 3. svibnja Rijeka je oslobođena od njemačke okupacije
* 1945. Osnovan je Nogometni klub Kvarner koji 1953. godine mijenja ime u NK Rijeka
* 1947. Mirovnim ugovorom u Parizu Rijeka i Istra službeno su vraćene Hrvatskoj, Sušak i Rijeka ujedinjeni su u jedinstveni gradski teritorij
* 1962. Osnovana Općina Rijeka
* 1968. Proradila je Hidroelektrana "Rijeka"; Međunarodna izložba crteža u Rijeci.
* 1969. Papa Pavao VI. osnovao je Riječko-senjsku nadbiskupiju sa sjedištem u Rijeci
* 1970. Otvoren aerodrom "Rijeka" na Krku
* 1973. Osnovano je Sveučilište u Rijeci
* 1980. U Riječkoj luci zabilježen je promet od 20,4 milijuna tona tereta.
* 1991. Početkom prosinca iz Rijeke su brodom otišle posljednje jedinice JNA. Te godine Rijeka je prema popisu stanovništva, imala 164.000 stanovnika
* 1993. Osnovana je Primorsko-goranska županija sa sjedištem u Rijeci. Rijeci je vraćen status grada
* 2000. Odlukom Pape Ivana Pavla II, osnovana je Riječka nadbiskupija i metropolija sa sjedištem u Rijeci
* 2001. Otvoren Most hrvatskih branitelja
* 2003. U Rijeci potpisani ugovori između Svjetske banke, Vlade Republike Hrvatske te Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, Lučke uprave i Luke Rijeka u ukupnoj protuvrijednosti od 156,5 milijuna USD. Kreditom će se financirati zahtjevan razvojni projekt modernizacije riječke luke i obnove riječkog prometnog pravca - Rijeka Gateway Project.
* 2003. U svojem 100. pastoralnom pohodu i 3. posjetu Hrvatskoj, Sveti Otac Ivan Pavao II. pet je dana boravio u Rijeci. Na blagdan Duhova, Papa Ivan Pavao II. predvodio je na Delti, u Rijeci, Svetu misu kojoj je prisustvovalo 100.000 vjernika. Budući da su mnoge televizijske kuće popratile stoto Papino putovanje, ne samo kao jubilarni pastirski pohod već i zbog misnog slavlja povodom blagdana Duhova, Rijeka je na kratko vrijeme bila središte duhovnog svijeta rimokatoličke crkve. Bio je to najveći događaj Papina III. pastirskog pohoda Hrvatskoj i sigurno jedan od najvećih događaja u povijesti grada Rijeke.
* 2003. Donesen novi Prostorni plan Grada Rijeke
* 2004. XI. Ljetne igre mladeži Alpe - Jadran. Na natjecanjima koja su održana na riječkom području sudjelovalo je oko 1000 mladih sportaša i 17 regija, odnosno 6 zamelja područja Alpe-jadran
* 2005. Grad Rijeka preuzeo prostor bivše vojarne Trsat i time postao gotovo u potpunosti demitaliziran grad. Na tom će području biti izgrađen Sveučilišni kampus.
* 2005. Počela izgradnja zatvorenog olimpijskog bazena na Kantridi. Izrađena su idejna rješenja za novi autobusni kolodvor i gradsku knjižnicu
* 2005. Ispred crkve Trsatskog svetišta svečano predstavljen kip papi Ivanu Pavlu II., pod nazivom Trsatski hodočasnik
* 2006. U listopadu otvoren Tower centar Rijeka na Pećinama, najveći i najsuvremeniji višenamjenski trgovački centar u Hrvatskoj i jedan od najvećih u jugoistočnoj Europi

Zanimljivosti iz povijesti Rijeke

Riječka numizmatika
Rijeka spada u red malobrojnih gradova koji su imali svoj novac. Čak su neke od prvih, uglavnom malih i katkad "neuglednih" novčanica, Karantana iz razdoblja 1848.-1850., postale prava rijetkost i iznimno su dragocjene, budući da su sačuvane u tek pokojem teško dostupnom primjerku.

Riječ je uglavnom o „komunalnim“ novčanicama (ili bonovima) koje se u kriznim, ratnim i poratnim vremenima izdaju u Gradu u razdoblju od gotovo stotinu godina, najčešće zbog nedostatka „pravog“ državnog novca, kao i u trenucima neriješene državne pripadnosti Rijeke.
Numizmatička znanost zna samo za jednu grupu takvih novaca, a to su riječki karantani. Oni su pušteni u optjecaj 1848. godine, kao zamjensko sredstvo plaćanja za sitan novac, kada i u drugim dijelovima Austrije, tj. okupiranim dijelovima Hrvatske, npr. u Bakru. Ti jednostrano tiskani bonovi imaju sva obilježja onovremenog novca i izrijekom su riječki i s riječkim obilježjima.

Postoje tri izdanja s nominalnim vrijednostima od 3, 5 i 10 karantana. Bili su u optjecaju samo nekoliko godina, a potom su povučeni i gotovo svi uništeni. Oni spadaju u najrjeđu grupu novaca povezanih s Rijekom, i od izuzetne su numizmatičke važnosti za Rijeku

Budući da je Rijeka svojedobno imala vlastitu državu, ima i rijetku povlasticu vlastite filatelije, koju sačinjava osebujan niz poštanskih maraka u izdanju Riječke pošte.
Muzej grada Rijeke posjeduje otprilike polovinu svih poznatih novaca „riječke numizmatike“, koji uz primjerke iz privatnih zbirki, zorno i cjelovito predočuju jedan od bitnih povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti“.