Omiš zanimljivosti/povijest  

Prvi put Omiš se spominje u X. stoljeću.
Povoljan smještaj grada omogućio je obranu u prošlosti, a danas je jedinstvena zanimljivost na jadranskoj obali. Povijesno je srediste smješteno na istočnoj obali rijeke.

U antičkom razdoblju naselje se nalazilo sjevernije od današnjeg, u zaseoku Baučići. Smatra se da podrijetlo naziva grada potječe od slavenske rijeci Holm/Hum, sto je prevedenica ilirsko- grčke rijeci onaion/oneon, a znaci brdo, brijeg, mjesto na brijegu, ili da je Oneum prozvan po rijeci Cetini, koju su grčki kolonisti u donjem toku zvali Nestos, iz čega se izvodi ime grada Oneum.

Srednjovjekovni se grad naziva Olmissium, Almiyssium, a u doba mletačke vlasti Almissa. Današnje se ime Omiša izvodi iz srednjovjekovnog imena.

U srednjem vijeku gusarstvo je za Omišane bio važan način stjecanja. Omišani su bili poznati gusari, sto im je uvelike olakšalo položaj grada, ali i njihove lagane i brze brodice.
U vrijeme najvećih pohoda na čelu omiških gusara bili su knezovi Kačići, koji su dva stoljeća predvodili napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Splita i dr. Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su cesto završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu.

Međutim svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine radi napada na križare koji su plovili prema Palestini.

Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine u gradu Omišu.

Nakon Kačića, gospodari Omiša izmjenjuju se, a gusarstvo, premda još uvijek djelatno, više nikada neće biti tako uspješno kao za njihove vladavine. Tako su vladari bili knezovi Šubići, braća Horvat, bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić, ban Ivaniš Nelipić, obitelj Matka Talovca, koja vlast dobiva od kralja Žigmunda, te bosanski vojvoda Stjepan Kosača.

Nakon što je Ladislav Napuljski 1409. godine Mletačkoj republici prodao Dalmaciju, 1444. godine i Omiš je priznao vlast te države, u čijem sastavu ostaje do 1797. godine….

O bogatoj kulturnoj baštini Omiša svjedoče brojni spomenici kulture. Gusarsku povijest zorno predočuju tvrđave Mirabella (Peovica) i Starigrad (Fortica). Omiš je bio zaštićen zidinama s tri strane, a sjevernu mu je branila planina. Takvo stanje zadržalo se sve do 19. st . , a potom su zidine najvećim dijelom porušene. Samo središte čine kamene kuće povezane s uličicama i trgovima na kojima se i danas odvija cjelokupni život. Od crkvi u starim gradskim zidinama su: crkva sv. Mihovila, crkva sv. Duha i sv. Roka, a izvan zidina: crkvica sv Petra, sv. Luke, sv. Marije, franjevački samostan s crkvom Gospe od Karmela, sv. Stjepan i ostaci crkve sv. Ivana u Borku i sv. Eufemije uz obalu na Brzetu. Župna crkva posvećena je sv. Mihovilu, a sagrađena je početkom 17. st ., a zvonik početkom 18. st .. Crkvu su sagradili mjesni graditelji, a objedinjuje značajke gotike, renesanse i ranog baroka. U niši iznad raskošnog kamenog ulaza nalazi se kip sv. Mihovila i prozorska ruža. Na crkvenim zidovima nalaze se grbovi mletačkih plemića i grb grada Omiša. Crkvica sv. Petra na Priku, nalazi se na desnoj obali Cetine, a u ispravama se prvi put spominje 1074. g . za vladanja kralja Slavca. U crkvici su ugrađeni ranokršćanski kameni dijelovi, a pokraj crkve bio je benediktinski, a potom i franjevački samostan. 1750. osnovano je glagoljaško sjemenište.

U večernjim satima omiško kulturno ljeto pružit će nezaboravne trenutke pa i najzahtjevnijima. Središte omiškog kulturnog ljeta pripada Festivalu dalmatinskih klapa, koje postoji od 1967. god. Festival dalmatinskih klapa pridonio je i njegovanju kulture pučkog pjevanja, a klape koje su na omiškim festivalima postizale najbolje uspjehe, postale su cijenjene diljem Europe na festivalima takve vrste. Klapska pjesma temelji se na a capella pjevanju, a stihom povezuje sve postojanje života dalmatinskih ribara i težaka kroz teška stoljeća. Osim Festivala klapskog pjevanja u kulturnim programima zastupljeni su koncerti i recitali u crkvama i klaustru franjevačkog samostana, dramske predstave na trgovima, blagdanske pučke svečanosti, izložbe, književno-glazbeni susreti...

Na području grada mnogo je turističkih domaćinstava koja dobrodošlicu daruju svakom posjetitelju u toku cijele godine. Mala ribarska mjesta duž omiške rivijere čuvaju svoju originalnost, i u isto vrijeme svjedoče o turističkoj tradiciji i kulturi. Dobre komunikacije sa obližnjim Splitom pružaju dodatnu sigurnost i udobnost.

Omiš sa svojom začudnom okolicom pravi je biser u Hrvatskoj, a i na širem obzoru: različitosti u jedinstvu očuvana okoliša, bistrina mora, duge pješčane plaže i uvale, neodoljiv kanjon rijeke Cetine, neusporedivi susret sredozemne i kontinentalne klime, urbanizirano ušće...sve su to posebnosti koje zadivljuju, osvajaju i kojima ćete se rado vraćati!